Stres je postao svakodnevni dio života, no jeste li znali da dugotrajan stres može utjecati i na krvnu sliku?
Mnogi ljudi koji osjećaju kronični umor, iscrpljenost i slabost misle da je riječ o “normalnoj” posljedici užurbanog života, no u pozadini se može kriti – anemija.
Kako stres utječe na tijelo?
Kada smo pod stresom, tijelo luči veće količine hormona kortizola. Taj hormon ima važnu ulogu u prilagodbi organizma na stresne situacije, ali njegovo dugotrajno povišenje može negativno djelovati na imunitet, probavu, san i – krvnu sliku.
Stres može utjecati na:
- smanjenu apsorpciju željeza u probavnom sustavu
- poremećaj u stvaranju crvenih krvnih stanica
- gubitak apetita, što dodatno smanjuje unos važnih nutrijenata poput željeza, vitamina B12 i folne kiseline
- povećanu razinu upalnih markera koji smanjuju dostupnost željeza
Znanstvene studije pokazale su da osobe koje žive pod stalnim psihičkim pritiskom češće imaju snižene vrijednosti hemoglobina, a nerijetko i latentni manjak željeza, čak i kada prehrana nije značajno siromašna tim mineralom.
Kronični umor i anemija – što je uzrok, a što posljedica?
Simptomi anemije i kroničnog stresa često se preklapaju: umor, manjak koncentracije, razdražljivost, ubrzan puls i nesanica. Upravo zato, anemija uzrokovana stresom često ostane neprepoznata. Ljudi takve simptome pripisuju stilu života, ne shvaćajući da se njihovo tijelo bori s nedostatkom kisika u tkivima zbog smanjene količine crvenih krvnih stanica.
Ako mjesecima osjećate iscrpljenost, gubite volju i snagu, čak i uz dovoljno sna, vrijeme je da napravite osnovne laboratorijske pretrage – kompletnu krvnu sliku, razinu željeza, feritina i vitamin B12.
Kako prevenirati anemiju povezanu sa stresom?
Prevencija anemije u stresnim razdobljima zahtijeva cjelovit pristup koji uključuje i prehranu i način života.
Uravnotežena prehrana: uključite namirnice bogate željezom (crveno meso, riba, jaja, zeleno lisnato povrće, mahunarke), vitamin C koji poboljšava apsorpciju željeza, kao i vitamin B12 i folnu kiselinu.
Upravljanje stresom: redovita fizička aktivnost, tehnike opuštanja poput joge i meditacije, šetnje u prirodi te osiguravanje kvalitetnog sna mogu pomoći tijelu da se oporavi i bolje funkcionira.
Redovite krvne pretrage: osobito ako ste pod dugotrajnim stresom, vegetarijanac, imate obilne menstruacije ili druge faktore rizika, preporučuje se povremeno provjeriti krvnu sliku.
Suplementacija: u dogovoru s liječnikom moguće je uvesti dodatke prehrani, osobito u zahtjevnijim životnim razdobljima.
Zaključak
Stres nije uvijek “samo u glavi” – on može imati konkretne posljedice na tijelo, uključujući razvoj anemije. U vremenu kada se fizička iscrpljenost i psihička preopterećenost smatraju „normalnim“, važno je osluškivati signale koje nam tijelo šalje. Ako ste stalno umorni bez jasnog razloga, možda je vrijeme da stanete, udahnete i potražite pravi uzrok. Prevencijom, zdravijom prehranom i boljim upravljanjem stresom, moguće je očuvati energiju, imunitet i opće zdravlje.
